Istraživanje “Sjedenje na stolici SpinaliS u školi 2006-2011.”

Autorica: Barbara Konda, univ.dipl.fiziolog, autorica Fit pedagogije© i međunarodnog projekta Fit Slovenija™/Fit International™ Recenzenti: doc. dr. Danica Rotar Pavlič, spec. opće medicine doc. dr. Andrej Vranič, specijalist neurokirurg

Uvod

U moderno doba većina ljudi ne vježba dovoljno. U razvijenim zemljama, pa tako i kod nas, više od polovice djece većinu svog slobodnog vremena provodi u sjedilačkim aktivnostima. I roditelji u pravilu imaju sve manje vremena za djecu i zajedničko kretanje s njima. Podaci pokazuju da su bolesti kralježnice u porastu, postaju globalni problem, najčešća su kronična bolest kod osoba mlađih od 45 godina, promjene/ozljede kralježnice jedan su od vodećih uzroka hospitalizacije kod osoba mlađih od 65 godina. dob, godišnja prevalencija križobolje u razvijenim zemljama je 15%, troškovi liječenja križobolje kreću se od 80-200 EUR/stanovnik/godina, dobna granica oboljelih (djece!) izrazito se snižava brzo. Osim navedenog, sve neaktivniji način života loše utječe na psihičko stanje. To se očituje u slabijoj koncentraciji, slabijoj motivaciji, agresivnosti, skrivenom raslojavanju, nestrpljivosti, ukratko, sve većim socijalnim i psihičkim problemima.

Polazišta

Suvremeni način života djece i nepravilan oblik vježbanja vrlo negativno utječu na njihovo zdravstveno stanje kralježnice, posebice u trbušno-lumbalnom dijelu. Uslijed nedovoljne količine pokreta ili pokreta koji se izvode na nepravilan način, mišići zaslužni za pravilno (normalno) držanje tijela s vremenom slabe ili postaju pretjerano jaki, što pridonosi osjetljivosti kralježnice na razne unutarnje i vanjske utjecaji. Nepravilno držanje, promjene i u konačnici križobolja nastaju (jesu posljedica) smanjenog kapaciteta leđnih mišića (McGill, 2004.). Ove negativne pojave pogađaju velik broj suvremene djece (Norris, 2000). Redovita tjelesna aktivnost smanjuje razinu i prevalenciju križobolje u djece (Fanucchi, 2009.), a tjelesna neaktivnost utječe na razvoj križobolje u djece (Skoffer i Foldspang, 2008.). Križobolja postaje svakodnevni pratilac, a povezana je s načinom života suvremenog djeteta i nepravilnim oblikom treninga (nepravilne vježbe). Prevalencija križobolje jednaka je među djecom koja se aktivno bave sportom i onom koja to ne čine (Hellstrom, M. i sur., 1990.). Redovita sportska aktivnost ima ogroman utjecaj na održavanje i razvoj tjelesne strukture (Malina, Bouchard, Bar-Or, 2004.). No, kako u vremenu neaktivnog načina života društva, a time i djece, osigurati zdrav i skladan tjelesni razvoj potonjih? Kako možete postupno aktivirati svoj stil života, kao što je poboljšava li aktivno sjedenje fizički razvoj i time održava zdravu kralježnicu? Na koja će pitanja ovo istraživanje pokušati odgovoriti?

Ciljevi

Svrha istraživanja „Sjedenje na Spinalis stolici u školi 2006.-2011.“ bila je longitudinalno praćenje dviju skupina osnovnoškolske djece koja su tijekom nastave sjedila i nisu sjedila na Spinalis stolici te na taj način utvrditi je li sjedenje na Spinalis stolici u školi pozitivno utječe na zdravlje kralježnice, na njen razvoj i time sprječava nastanak križobolje i drugih bolesti kralježnice, kao i smanjuje ih ili ublažava kod već dijagnosticiranih promjena i bolesti.

Metode

Mjerenja su provedena na uzorku dvaju odjela učenika iste dobi i to istraživačkog odjela, odjela a. u kojem su sjedili na stolicama Spinalisa i pratećeg dijela, odjeljak b. u kojoj nisu sjedili na Spinalisovim stolcima. U godinama 2006-2011 mjerenje se provodilo na dva odjela fizikalnim pregledom i to tjelesne visine (TV) i tjelesne težine (TT) te pregledom koštano- mišićnog aparata i to Schober, lopatice, skolioza, stopala, stav tijela i pokretljivost slabinskog dijela kralježnice savijanjem prema naprijed i dodirivanjem poda. U razdoblju od 2009. do 2011. godine uz fizikalni pregled i pregled skeletno-mišićnog aparata provodili smo i mjerenja testom mišićnog kapaciteta bočnih mišića leđa (Head down side-bridge test, McGill 2007.) , trbušne mišiće (Curl up test advance, McGill 2007.), leđne ekstenzore (Back extensors test, MCGill 2007.) i stabilizatore kralježnice (Flat roof test, McGill 2007.).

Rezultati

Rezultati odabranih mjerenja fizičkog pregleda od 2006. do 2011., praćenje rasta TV i TT te mjerenje mišićne izvedbe od 2009. do 2011. Analiza združenih podataka rasta TV u dijelovima a. i b. pokazalo je da je u oba odjeljka TV u prosjeku proporcionalno porasla, osim što su učenici odjeljenja b. u prosjeku veći, posebice između 2009. i 2011. godine, pri čemu je u potonjoj vidljiv izraziti nalet rasta. Učenici odjela b. od 2006. do 2011. narasli su u prosjeku 3,01 cm više u odnosu na učenike odjeljenja a.

Zajednička analiza podataka pokazala je da je između 2006. i 2008. TT proporcionalno porastao u prosjeku u oba odjela, osim što su učenici odjeljenja b. prosječno teži. Između 2008. i 2009. godine, u prosjeku, veći porast TT prikazan je u odjeljku b. u odnosu na odjeljenje a još je izraženije u 2009. i 2011. godini. Učenici odjeljenja b. od 2006. do 2011. u prosjeku su dobili 2,84 kg više TT u odnosu na učenike odjeljenja a..

Iz dobivenih podataka zajedničke analize porasta TV i TT možemo zaključiti da su učenici odjeljenja b. u prosjeku su bili manje tjelesno/sportski aktivni, odnosno imali prosječno manje aktivan stil života na dnevnoj bazi u odnosu na učenike odjela a.. Dobiveni podaci mogu se povezati i sa sjedenjem na stolici Spinalis, budući da je sjedenje na Spinalis stolica, t.j. Aktivno sjedenje potiče kontinuiranu mišićnu aktivnost, čime se čuva i dobiva na mišićnoj snazi ​​i izdržljivosti, čime se osigurava dosljedan rast i razvoj lokomotornog aparata. Aktivnim sjedenjem na stolici Spinalis potičemo kontinuirani rad velikih mišićnih skupina koje troše energiju iz tjelesnih rezervi i time dodatno pomažu u regulaciji TT. Konstantna aktivacija mišića, a time i potrošnja energije iz tjelesnih rezervi, dodatno utječe na stimulaciju neuronskih veza, što se pak odražava na veću razinu motivacije, produktivnosti i na kraju, ali ne manje važno, kognitivnih sposobnosti pojedinca. Učenici u prosjeku provode 225 minuta na nastavi. Iz tog je razloga od presudne važnosti na kakvim stolicama sjede i s tim u vezi kako sjede. Skupna analiza podataka mjerenja mišićne izdržljivosti u odjeljku a. i b. u godinama 2009. (14.12.2009.) i 2011. (31.5.2011.) s isključenim maksimalnim i minimalnim vrijednostima te s isključenim mjerenjem mišićne izdržljivosti trbušnih mišića pokazalo je da je u mjerenju kapaciteta bočnih mišića trupa , studenti odjela a. bolji od učenika odjela b. za 6 sekundi u 2009. godini i čak 30 sekundi u 2011. godini. U mjerenju kapaciteta ekstenzora leđa studenti odjela a. bolji od učenika odjela b. za 36 sekundi u 2009. godini i samo 4 sekunde u 2011. godini. Kod mjerenja kapaciteta mišića trupa učenici odjela a ponovno su bili. bolji od učenika odjela b. za 11 sekundi u 2009. i 16 sekundi u 2011.

Analiza skupnih podataka isključujući maksimalne i minimalne vrijednosti u odjeljku a. pokazalo je da su studenti odjela a. u mjerenju kapaciteta bočnih mišića trupa u 2009. godini ostvarili su prosječno 25 sekundi, au 2011. godini 77 sekundi, čime su popravili rezultat za 52 sekunde, u mjerenju kapaciteta mišića leđnih ekstenzora u 2009. godini ostvarili su prosječno 84 sekunde, a 2011. godine 61 sekundu i time pogoršali rezultat za 23 sekunde, au mjerenju kapaciteta mišića trupa u 2009. godini ostvarili su prosjek od 54 sekunde, au 2011. godini ostvarili su prosjek od 62 sekunde i čime je popravio rezultat za 8 sekundi. Zajednička analiza podataka isključujući maksimalne i minimalne vrijednosti u odjeljku b. pokazalo je da su učenici odjela b. u mjerenju kapaciteta bočnih mišića trupa u 2009. godini ostvarili su prosječno 19 sekundi, au 2011. godini 47 sekundi, čime su popravili rezultat za 28 sekundi, u mjerenju kapaciteta mišića leđnih ekstenzora u 2009. godini ostvarili su prosječno 48 sekundi, a 2011. godine 57 sekundi i time popravili rezultat za 9 sekundi, au mjerenju performansi mišića trupa 2009. godine ostvarili su prosjek od 43 sekunde, a 2011. godine 46 sekundi i time popravili rezultat za 3 sekunde. sekundi. Iz daljnje zajedničke analize dobivenih podataka vidljivo je da su studenti odjela a. u odnosu na učenike odjeljenja b. postigla višu razinu mišićne sposobnosti u svim testovima mjerenja mišićne izdržljivosti, kako 2009. tako i 2011. godine. Na temelju svih dobivenih i analiziranih podataka možemo zaključiti da je aktivno sjedenje na Spinalis stolicama u školi pomoglo i pomaže poboljšanju mišićne sposobnosti učenika. učenici odjeljenja a. a time i na psihofizičko zdravlje. Naravno, moramo uzeti u obzir i preostale faktore koji nisu bili uključeni u istraživanje. Istraživanje „Sjedenje na stolici Spinalis u školi 2006.-2011.“ time je dokazalo da pravilno aktivno sjedenje na stolici Spinalis neizravno pridonosi mišićnoj aktivnosti stabilizatora kralježnice u sjedećem položaju, rasterećuje kralježnicu, posebice u lumbalnom dijelu. leđa, te sprječava preuranjeni i pretjerani nastanak degenerativnih promjena, otklanjanje bolova u donjem dijelu leđa, trošenje energije iz tjelesnih zaliha i time regulaciju TT, bolje psihičko stanje, višu razinu koncentracije i motivacije, veću produktivnost, poticanje i poboljšanje kognitivnog sposobnosti i još mnogo toga.

Zaključak

Na temelju dobivenih rezultata i njihove analize možemo reći da su studenti odjela a. snažniji u usporedbi s učenicima odjeljenja b. zbog aktivnog sjedenja na stolici Spinalis, ali pritom moramo naglasiti da na postojeće stanje i dobivene podatke utječu i čimbenici koji nisu bili obuhvaćeni istraživanjem, poput kvantitete i kvalitete tjelovježbe/sportske aktivnosti tijekom razreda, količinu i kvalitetu tjelovježbe/sportske aktivnosti u obliku dopunskih aktivnosti, kretanje/sportske aktivnosti u slobodnom vremenu ili oblike provođenja slobodnog vremena, količinu i kvalitetu (gdje i kako) sjedenja tijekom slobodnih aktivnosti i samo slobodno vrijeme (koje aktivnosti te koliko puta i koliko dugo), količinsko kretanje prijevoza (dolazak u školu i odlazak iz škole) i drugo. Sasvim sigurno možemo potvrditi da je u današnje vrijeme, u vrijeme neaktivnog načina života, još uvijek važno voditi računa o aktivnom i zdravom obliku sjedenja kako u školi tako i u kućnom okruženju.

Preporuke

Što zapravo možemo učiniti? Postoji li neki način da se smanji opterećenje kralježnice pri sjedenju? Zbog svakodnevnih neredovitih i prekomjernih opterećenja kralježnice, još je važnije svakodnevno odvojiti dovoljno vremena za kretnu relaksaciju i time rasteretiti kralježnicu. Dugotrajno sjedenje jedan je od najvećih čimbenika u nastanku prijevremenih degenerativnih promjena i bolesti kralježnice. Aktivno, pravilno sjedenje na stolici Spinalis može pomoći u prevenciji i liječenju degenerativnih promjena i bolesti kralježnice. Dokazi iz istraživanja sjedenja Epidemiološki nalazi koje su prezentirali Videman, Nurminen i Troup (1990.) zabilježili su povećan rizik od skliznuća diska kod ljudi koji pretežno sjede na poslu. Poznate mehaničke promjene povezane sa sjedenjem uključuju povećanu napetost između intervertebralnih diskova u usporedbi sa stajanjem (Nachemson, 1966.), povećanu napetost u stražnjem dijelu ligamentnog anulusa, smanjenu anteroposteriornu čvrstoću zbog klizanja stražnjih (vertebralnih) tkiva i povećane sile smicanja. .i pomicanje mehaničke poluge unatrag, što pomaže smanjiti mehaničku prednost mišića ekstenzora, što rezultira povećanim kompresijskim opterećenjem na intervertebralnom disku. Nedavno razvijene smjernice preporučuju gornju granicu sjedenja na stolicama s fiksnim sjedištem od 50 minuta bez pauze. Oni će se u budućnosti pomno pratiti i ocjenjivati. Načini smanjenja problema s leđima tijekom dugotrajnog sjedenja (McGill 2007.) koji također mogu uključivati ​​pravilno aktivno sjedenje na stolici Spinalis:

• Odaberite ergonomsku ili aktivnu stolicu za sjedenje i koristite je ispravno (malo tko je koristi ispravno). Mnogi ljudi smatraju da pravilnim postavljanjem stolice sjede u pravilnom položaju, tj. postavljaju sjedalo na visinu koja omogućuje savijanje kukova i koljena za 90°, a trup u uspravnom položaju. Ovo može biti idealan položaj, ali ne dulje od 10 minuta. To se može postići promjenom položaja (noge na stolici, oslon na naslon, noge na stolu,…). Iz tog razloga potrebno je mijenjati položaj u stolici barem svakih 10 minuta ili čak i prije. Ne preporučuje se dugo sjediti na stolici u jednom položaju!
• Ustanite sa stolca nekoliko puta! Zadržavanja nisu zabranjena! Neke smjernice preporučuju izvođenje vježbi u sjedećem položaju, pa čak i istezanje kralježnice sa savijanjem prema naprijed (čučanje). I jedno i drugo je besmisleno i pogubno! Ako želimo postići rasterećenje, moramo provoditi suprotne aktivnosti kako bismo smanjili opterećenje već opterećenih dijelova.
• Tijekom radnog vremena odradite vježbe za jačanje i istezanje stabilizatora kralježnice. Preporuča se usred radnog dana, a ne odmah ujutro! Samo napravite nekoliko vježbi i shvatite da je važna kvaliteta, a ne kvantiteta!

Literatura

1. Gumzej G., Konda B. (2007). Hrbtenica in gibanje. Zavod Fit
2. Konda B. (2007). Pomen gibalne/športne aktivnosti pri preprečevanju nastanka bolezni in zdravljenju. Zavod Fit
3. McGill S. (2007). Low Back Disorders. Human Kinetics
4. Gabrijelčič Blenkuš M., Drev A., Rok Simon M., Kofol Bric T., Jeriček H. (2009). Zdravje in z zdravjem povezan življenjski slog otrok in mladostnikov. 4. Fit mednarodni kongres 2009/ Svetovni danj gibanja 2009, Zbornik člankov. Zavod Fit
5. Brcar P. (2007). Zdravje otrok, mladostnic in mladostnikov. Inštitut za varovanje zdravja, http://www.ivz.si
6. MZ (2007). Nacionalni program spodbujanja telesne dejavnosti za krepitev zdravja 2007 – 2012. Ljubljana, Ministrstvo za zdravje.
7. NICE (2007). Physical Activity and Children. Review 1: Descriptive Epidemiology. NICE Public Health Collaborating Centre – Physical activity (http://www.nice.org.uk)
8. Pedersen BK, Saltin B. (2006). Evidence for prescribing exercise as therapy in chronic disease. Scandinavian J of Medicine and Science in Sports, 16 (S1): 3-63.
9. Podatkovne baze Inštituta za varovanje zdravja RS (http://www.ivz.si)
10. Poročilo primarne ravni zunajbolnišnične zdravstvene statistike (ZUBSTAT), Inštitut za varovanje zdravja RS (še ni objavljeno)
11. Rok Simon M. Poškodbe otrok in mladostnikov v Sloveniji : analiza podatkov o umrljivosti in obolevnosti. Ljubljana: Inštitut za varovanje zdravja RS, 2007
12. WHO (2002). The world health report 2002 –reducing risks, promoting healthy life. Geneve, WHO HQ.
13. WHO (2006). European Strategy for the Prevention and Control of Noncomunicable diseases. Copenhagen, WHO regional office for Europe.
14. WHO (2007-1). Steps to health. A European Framework to promocte physical activity for health. Copenhagen, WHO regional office for Europe.
15. Youthsafe. Preventing serious injury to young people. Facts and figuers. Sydney: Royal Rehabilitation Centre. Dosegljivo 14.5.2007 na URL: http://www.youthsafe.org/facts.html